Guvernerova palača
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja

Napuštajući ulicu Dolac skalinadom koja polazi od obličjima novog no tradicijom vrlo starog Hotela Bonavia uspinjete se prema nekadašnjoj Guvernerovoj palači. S desne se strane na Vašem putu nižu kuće građene na zapadnom obodu srednjovjekovnih i antičkih gradskih zidina. Rezidenciju iz koje je namjesnik Ugarske krune sv. Stjepana vladao Rijekom u duhu je visokog historicizma projektirao budimpeštanski arhitekt A. Haussmann. Sve je bilo sračunato na pompoznost u funkciji gubernijskog protokola, kako vanjština s monumentalnim kamenim pročeljem (u opreci sa skromnijim sporednim fasadama), tako i dijelovi unutrašnjost, atrij, saloni i Mramorna dvorana. Palača je kao stvarno i simbolično sjedište državne uprave imala burnu prošlost. Neposredno nakon Prvog svjetskog rata bila je poprište sukoba talijanskih aneksionista (ardita) koje je predvodio pjesnik Gabriele D’Annunzio s pristalicama opcija riječke nezavisnosti i priključenja Državi Slovenaca, Hrvata i Srba. U palači je danas smješten Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja. Pomorski, kulturnopovijesni, arheološki i etnološki odjel čuvaju brojne zbirke pretežito regionalnog karaktera, dijelom predstavljene putem postojećeg postava i zasebnih kataloga. Dio sadašnjeg postava ambijentalnog je karaktera te prikazuje izgled salona u doba funkcioniranja Guvernerove palače. U parku ispred muzeja nalaze se cijevi za lansiranje torpeda koje nas podsjećaju da je ovo oružje zamišljeno (Hrvat Ivan Lupis), razvijeno, prvi put isprobano a zatim i niz desetljeća proizvođeno u Rijeci.