Prirodoslovni muzej

Nešto dalje prema sjeveroistoku, u vili nad Šetalištem Vladimira Nazora nalazi se Prirodoslovni muzej (Lorenzov prolaz 1). Tradiciju bilježi iz 1876. god. kada je prirodoslovac dr. Josef Roman Lorenz izradio koncept njegovog djelovanja, usmjerivši ga prema geologiji i istraživanjima mora. Iako su dijelovi postava i zbirki općeg karaktera, ovaj muzej kao jedina takva regionalna institucija, prvenstveno skrbi o prirodnoj baštini Gorskog kotara, Istre i Kvarnera. U stalnom se postavu ističu prikazi geološke prošlosti Jadrana, morskih pasa i raža te riba koštunjača. Njegove dijelove prati scenografija i multimedijalna prezentacija. Ihtiološka zbirka sadrži neke iznimno rijetke a malakološka zaštićene vrste. U paleontološkoj zbirci ističu se makrofosili eocena.
U perivoju ispod Prirodoslovnog muzeja nalazi se zgrada u kojoj je smještena uprava i dio fondova Državni arhiv u Rijeci. Arhiv prikuplja, čuva, sistematizira, istražuje i prezentira pisanu građu za povijest regije. Na mjestu palače Arhiva prvotno se nalazila manja vila koja je često mijenjala vlasništvo. Nakon niza riječkih plemićkih obitelji, britanskog konzula i riječkog gradonačelnika zgradu je kupio austrijski nadvojvoda Josip, brat cara Franje Josipa I. U zavadi s dvorom, koji ga je prisilio na odlazak u Ugarsku, Josip za mjesto boravišta lukavo odabire Rijeku, tada pod direktnom ugarskom upravom a u neposrednoj blizini Opatije, zimovališta bečkog dvora. Zamašna rekonstrukcija palače prozvane Vila Giuseppe bila je dovršena 1895. godine, pod vodstvom arhitekta R. Culottija. Pročelja i reprezentativni prostori unutrašnjosti urešeni su kasnohistoricističkim ornamentalnim repertoarom. Uokolo palače nadvojvoda zasniva romantični perivoj engleskog tipa s glasovitim botaničkim vrtom koji je nadilazio svojeg poznatijeg opatijskog konkurenta. Današnji Park Nikole Hosta predstavlja otužne ostatke ostataka nekad sjajnog kompleksa.