SLOJEVI PROŠLOSTI Grad
neobične, čvornate prošlosti koja bi se mogla usporediti sa stablom masline:
dugotrajno, izvijeno, plodovi gorkasta okusa. No, ulje je dobro.
PRAPOVIJEST
Život
na priobalju riječkog zaljeva datira iz prapovijesti.
Ovdje su davno živjeli Kelti; možda je etimologija naziva
Trsat od keltskog Tarsa = brdo uz rijeku. Akropolska naselja
ilirskog imena LIBURNA, moreplovaca, gusara, brodograditelja.
U antičkom razdoblju grad se naziva TARSATICA, rimski
municipij (utvrda); tragovi tog razdoblja gotovo nestali.
VII. st. - naseljavanje Hrvata
Hrvati
ratuju protiv Franaka, markgrof Erich, miljenik Karla
Velikog, pogiba na obroncima Trsata 799. godine.
Reka
(Rika) Sv. Vida
XIII. st. - na slojevima prošlosti izrasta
novo naselje REKA (RIKA), SV. VIDA (Sveti Vid na Rječini, St. Veit and Pflaum), grad sa vratima, kulama, ulicama, trgovima.
Mijenja
gospodare: dinastija Devin, krčki knezovi Frankopani,
grofovi Walsee.
XIII./XIV. st. - pod vlašću grofova Devinskih
gradi se GOTIČKA RIJEKA.
Na
lijevoj obali Rječine razvija se Trsat; u prethistorijsko
doba japodska gradina pa rimska osmatračnica. Važnost
dobiva u vrijeme krčkih knezova Frankopana.
Habsburgovci
Od
1466. godine Rijeka je (uz male prekide, sve do 1918.)
pod vlašću Habsburgovaca.
XVII. st. - procvat grada, razvoj manufaktura,
trgovine, umjetnosti i školstva (1627. osnovana Isusovačka gimnazija, treća u Hrvatskoj i prva na Jadranu; kontinuirano radi do
danas); gradi se BAROKNA RIJEKA.
XVIII. st. - 1719 godine Rijeka proglašena
slobodnom lukom, razvija se industrija, pomorstvo, obrt. 1725. godine izgrađena prva cestovna prometnica koja je povezivala Beč
s Jadranom (Karolina).
Novi
Babylon
XIX. st. - Rijeka je osma luka u Europi;
u najvećoj tvornici duhana u Carstvu zaposleno čak 2400 radnika, u tvornici papira instaliran prvi parni stroj u jugoistočnoj Europi;
registirano više od 20 velikih poduzeća i brodogradilišta; na riječkim ulicama govorilo se hrvatski, talijanski, njemački, mađarski,
slovenski, francuski, engleski, pa i švedski i flamanski. Izgrađena zgrada za jedinu VOJNOPOMORSKU AKADEMIJU u Carstvu (danas zgrada
Riječke bolnice).
Otvoren MUSEUM NUGENT u trsatskom kaštelu, prvi muzej
u Hrvatskoj. Otvoren ADAMIĆEV TEATAR (srušen) kazališna
zgrada za 1600 gledatelja, u razini najvećih u Europi.
Posebno
mjesto u povijesti Rijeke XIX. st. imaju dvije žene:
KAROLINA
RIJEČKA spasila je grad u vrijeme Napoleonskih ratova
koristeći se u pregovorima s engleskim admiralom ženskim
čarima.
IDA DE KISS žena riječkog guvernera svojim je ponašanjem
i druženjem s eurpskom elitom (npr. F. Lisztom) donijela
ugođaj Beča.
Ugarsko
razdoblje
1870.
upravu nad Rijekom preuzima ugarska vlada. Od 1872. do
1896. godine riječki gradonačelnik je Giovanni de Ciotta,
najuspješniji gradonačelnik Rijeke, koji grad pretvara
u pravo europsko središte: od 1873. godine Rijeka je željezničkim
prugama prema Ljubljani i Zagrebu povezana s Bečom i Budimpeštom,
a od 1874. i Trstom. Procvat luke, prva rafinerija nafte
u ovom dijelu svijeta, osnivaju se dionička parobrodska
društva, otvaraju se banke (Riječka banka 1871.), udvostručen
broj stanovnika, cijelom duljinom grada vozi električni
tramvaj, u gradu su smještena 22 konzulata, dvadesetak
hotela, devet kina...
Rijeka
je veliko gradilište u kojem projektiraju znameniti europski
arhitekti iz Trsta, Beča, Leipziga, Budimpešte te domaći
majstori; u Rijeci će svoju rezidenciju izgraditi i nadvojvoda
Josip, brat cara Franje Josipa I.
Oko dva svjetska rata
1924.
godine Rijeka je pripojena Kraljevini Italiji, a Sušak
Kraljevini SHS.
Rijeka
ulazi u razdoblje intenzivne talijanizacije i ekonomski
propada jer se pretvara u provincijski pogranični grad
države kojoj ne pripada i kojoj ne treba. Gradsku arhitekturu
ovog razdoblja obilježila su dva nebodera - Riječki i
Sušački.
Kraj
drugog svjetskog rata otvara političko pitanje vezano
uz Rijeku; Rijeka vraćena Hrvatskoj 1947. godine.
Iza II. svjetskog rata Rijeka postaje tranzitno-turističko,
upravno, trgovačko, industrijsko, kulturno i sveučilišno
središte.
Od 1970. u Rijeku se stiže i zračnim putem. AERODROM "RIJEKA"
na otoku Krku.
Revitalizacija
Staroga grada započela je šezdesetih godina prema zamisli
riječkog arhitekta Igora Emilija (detalj iz Starog grada).
Nakon
obnove šezdesetih godina Gradina je i prostor kulturno-umjetničkih
manifestacija.
1973.
godine Rijeka je postala sveučilišni centar. Sjedište
REKTORATA u nekadašnjoj Sušačkoj vijećnici.
Nakon neobične i čvornate, nemirne prošlosti Rijeka ulazi u XXI. stoljeće u državi kojoj pripada - Republici Hrvatskoj.
|